Rifka and Elvira - Coming of Age in a Time of War

Početkom XX. st. u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je oko 20 000 Židova, okupljenih u 27 židovskih općina, a najveće, u Zagrebu i Osijeku, imale su po 2000 članova (4% stanovništva Zagreba i 8% stanovništva Osijeka).
Nakon I. svjetskog rata, hrvatske židovske zajednice postale su dijelom šire jugoslavenske židovske zajednice, koja je od 1919. bila okupljena u Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina u Kraljevini SHS.
Tridesete godine XX. st obilježio je porast antisemitizma, a pojačao se političkim približavanjem Jugoslavije Njemačkoj nakon 1934.
Skupština Kraljevine Jugoslavije donijela je 1940. dva zakona kojima je bila poništena ravnopravnost Židova: uredbu kojom se zabranjuje rad svim veletrgovinama namirnicama u židovskom vlasništvu i suvlasništvu te numerus clausus, kojim se ograničio broj židovskih učenika i studenata na postotak židovskog stanovništva u ukupnom stanovništvu.
Holokaust i stvaranje države Izrael iz temelja su promijenili sliku hrvatske židovske zajednice. Na području NDH predstavnici Trećega Reicha prepustili su rješavanje »židovskoga pitanja« ustaškim vlastima. Već u travnju i lipnju 1941. ustaška je država stvorila zakonsku podlogu za diskriminaciju i masovne progone Židova. To je bila izravna priprema holokausta. U ustaškim logorima od kojih je najveći bio onaj u Jasenovcu i na ostalim stratištima u NDH od ukupno 39 000 Židova izgubilo je život oko 24 000, a daljnjih gotovo 7000 SS-ovci su uz pomoć ustaša u ljeto 1942. i proljeće 1943. otpremili u smrt u različite nacističke logore, najviše u Auschwitz, što iznosi između 75% i 80% židovskog stanovništva s područja NDH. Preživjelo je približno 8000 do 9000 Židova, najviše u područjima pod talijanskim nadzorom i u partizanima. Od hasidske zajednice (Satmar i Gur hasidi) u zapadnom Srijemu (Vukovar i Ilok) gotovo nitko nije preživio holokaust.
Nekoliko stotina preživjelih zagrebačkih Židova nije se vratilo, već se odselilo, uglavnom u mandatnu Palestinu i Ameriku. Većina privatne imovine, kao i imovina općina, što su ju oduzeli ustaše, nakon rata nije vraćena. Židovska općina u Zagrebu (ŽOZ) 1950. imala 1200 članova, 10% od prijeratnoga broja. Većina predratnih općina nije mogla nastaviti rad nakon 1945., a većina se sinagoga ne koristi. Od 41 predratne sinagoge, u ratu je uništeno njih 20, dok je većina ostalih dobila drugu namjenu.
Od 1945. do 1990. židovske općine u Hrvatskoj nalazile su se pod krovnom organizacijom Saveza jevrejskih opština Jugoslavije – SJOJ, smještene u Beogradu. Raspadom Jugoslavije i uspostavom hrvatske države 1991. one su prestale biti članice SJOJ-a, počele su se nazivati židovskim općinama te su postale autonomnim tijelima, razvijajući pritom odnose i svoj položaj ne samo u novoj državi već i na međunarodnoj razini.

It was 1941, and Elvira Kohn had just turned 20 and was working in a camera store in Dubrovnik. Just up the Croatian coast in the port city of Split, 14-year-old Rifka Altarac was still in school and had joined a Zionist youth group. Then the Germans and their allies invaded Yugoslavia and for nearly two years, their cities were occupied by the Italians. But in September 1943 when the Italians left, the Germans were speeding toward Dubrovnik and Split—and Elvira and Rifka knew the time had come to act. Or perish. This is their story.

Study Guides

Povijest hrvatskih Židova u 20. stoljeću

Početkom XX. st. u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je oko 20 000 Židova, okupljenih u 27 židovskih općina, a najveće, u Zagrebu i Osijeku, imale su po 2000 članova (4% stanovništva Zagreba i 8% stanovništva Osijeka).

Ustaše

Ustaše

Cionističke omladinske grupe

Najviše se u cionističkom pokretu Hrvatske angažirala omladina i njene organizacije. Omladinske su organizacije, osobito u Hrvatskoj, razvile bogatu aktivnost, kulturnu, društvenu i športsku (Makabi). Omladina je svake godine održavala velika i masovna atletska i druga športska natjecanja, izlete u prirodu, druženja, pjevanje itd. Osnivale su se amaterske dramske skupine, održavala natjecanja u znanju, govorništvu i hebrejskom jeziku.

Talijanska okupacija – koncentracijski logor na Rabu

Talijanska okupacija – koncentracijski logor na Rabu

Židovska povijest Sarajeva

Židovi su se kao etnička vjerska zajednica u BiH pojavili nakon progona iz Španije krajem 15.

Židovska povijest Splita

Židovska povijest Splita

Arheološki nalazi svjedoče o židovskoj koloniji u antičkoj Saloni te postojanju groblja. Kontinuitet manjeg broja Židova u Splitu potvrđuje lokalitet Sinagoga zvana sdorium, u ispravi splitskog nadbiskupa 1397. Sinagoga i velika sinagoga još se nekoliko puta spominju u splitskim srednjovjekovnim spisima.

Židovi iz Španjolske u Split su došli na samome kraju 15. st. u prilično velikom broju jer su već 1500. godine osnovali novu Sinagogu, a postoje nadgrobni spomenici na Marjanu koji datiraju iz 1573.

Židovska povijest Rijeke

Židovska povijest Rijeke

Najstariji poznati pisani podatci o Židovima potječu iz 15. stoljeća, kada u Rijeku pristižu Židovi s talijanskih obala Jadrana, posebno iz grada Pesare i pokrajine Marche.

ELVIRA KOHN

Rođena 1914. u Rijeci, nakon očeve smrti sledeće godine seli sa majkom njenim roditeljima u Vinkovce. Tamo završava školu i izučava fotografski zanat. Elvira Kohn sklonija je dokumentarizmu i do deportacije,  deset godina je radila i usavršavala se kao fotoreporterka. U to vreme vec postoji bogata fotografska tradicija koja počinje još u drugoj polovini 19. veka kada se otvaraju prvi fotoataljei, a od samih početaka u njima rade i fotografkinje, mnoge od njih jevrejskog porekla.

Details

Lesson plans for this film

2 results
For grades Documents

Centropa Biography Film/Stolpersteine Assignment

History, other projects
In this project, students work in pairs to read Centropa biographies, create a 5 minute video about the interviewee, and design a Stolpersteine (commemorative stone) for them.
6, 7, 8, 9

Centropa Split Rifka and Elvira (Tamara Janković)

History